Uzgoj gljiva proizvodi mnogo otpada. Na svaki kilogram proizvedenih gljiva ostaje oko tri kilograma materijala nalik zemljištu koji sadrži slamu, stajski gnoj i treset. U EU to rezultira s više od 3 milijarde kilograma otpada godišnje.

Upravljanje ovim otpadom je izazov. Iako je bogat organskom tvari, pa je stoga koristan kao kompost, korišteni supstrat za gljive – materijal nalik zemljištu – sadrži puno vode, što ga čini teškim i neisplativim za transport. Dio se koristi kao kompost u poljoprivrednim zemljištima u blizini, ali velika većina preostalih se privremeno skladišti, a zatim odlaže na odlagalište.

'Svake godine imamo sve više otpada', rekao je Pablo Martinez, voditelj projekta u Tehnološkom istraživačkom centru za gljive u La Rioji u Španjolskoj. 'Dakle, potrebna su nam sve veća i veća područja samo za upravljanje ovim otpadom.'

Više otpada od gljiva uskoro bi moglo dobiti drugi život zahvaljujući novim inovacijama. Dr. Bart van der Burg, direktor inovacija u BioDetection Systems u Amsterdamu, Nizozemska, i njegov tim zainteresirani su za odbačene dijelove gljiva, kao što su stabljike, i deformirane gljive, koje su dio ostataka uzgoja. Cilj im je izvući komponente poput proteina, ugljikohidrata, masti i hitina – vlaknaste tvari – iz njih u sklopu projekta Funguschain. Njihov je cilj ugraditi ove ekstrakte u nove proizvode kao što su nova hrana, kozmetika i bioplastika. 'Mislim da ćemo završiti s najmanje tri proizvoda koja će proizaći iz ovog projekta', rekao je dr. van der Burg.

Pročitajte cijeli članak ovdje!
Ovaj je članak izvorno objavljen u Horizonu, časopisu EU Research and Innovation, a napisala ga je Sandrine Ceurstemont.