Sakupljanje gljiva je važan dio slovenske kulture, do te mjere da je među omiljenim zabavama naroda. A znanje o gljivama, građeno generacijama, nastavlja se širiti kako se otkrivaju nove vrste i namjene gljiva.

Datira još od naseljavanja slovenskih zemalja od strane starih Slavena, gljivarstvo je i dalje snažno ukorijenjeno u Sloveniji, kao iu Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj i Italiji, manje na jugu Balkana, kaže mikolog i gljivar Bojan Arzenšek .

U prošlosti su šume uglavnom primale sirotinju koja je gljive brala za svakodnevnu prehranu, no kasnije ih je sve više privlačila znatiželja i želja za istraživanjem – i jedenjem – gljiva.

U Sloveniji, poznatoj po šumama, pravi raj za gljive je sjeverozapadna Gorenjska, posebice visoravni Pokljuka i Jelovica, strma brda uz rijeku Soru i Karavanke. Nekih je godina okolica Ljubljane bogata i gljivama, kaže Arzenšek.

U Sloveniji je identificirano više od 5,000 vrsta gljiva, od kojih je 111 ugroženih, a 41 zaštićena. Svake godine otkrije se oko 50 novih vrsta. Nikada ne znate iza kojeg grma ćete pronaći posebnu gljivu, rekao je Arzenšek.

Nisu to samo gljive koje stavite u lonac poput vrganja, lisičarki ili suncobrana, nego i one koje u nama, mikolozima amaterima, izvlače istraživača, dodao je.

Neke se gljive koriste u narodnoj medicini, kaže Arzenšek. Imaju antibakterijska, antivirusna i antitumorska svojstva te mogu ojačati živčani i imunološki sustav.

Za cijeli članak kliknite ovdje